Perfekcionizam i dan-danas nema svoju konačnu i univerzalno prihvaćenu definiciju, no ovim se pojmom karakterizira osoba koja stremi potpunoj kompetentnosti, talentiranosti i uspješnosti u svim mogućim pogledima, što je posljedica postavljanja pretjerano visokih standarda uz pretjeranu samokritičnost, što konačno dovodi do osjećaja neuspjeha.
Perfekcioniste je lako prepoznati jer teže savršenstvu u bilo kojem pogledu, čak i kada je to nemoguće.
Sve više mladih stremi perfekcionizmu
Thomas Curran, profesor i socijalni psiholog sa Sveučilišta u Bathu bavi se proučavanjem perfekcionizma. On je naime objavio studiju koja ispituje generacijske razlike u perfekcionizmu, u kojoj su znanstvenici analizirali podatke prikupljene među više od 41 tisuću studenata iz SAD-a, Kanade i Velike Britanije.
U istraživanju, studenti su ispunjavali "multidimenzionalnu perfekcionističku skalu" u periodu od 1989. do 2016. godine.
Znanstvenici su anketom mjerili tri različita tipe perfekcionizma: perfekcionizam orijentiran na sebe ili postavljanje visokih očekivanja, "društveno propisan" perfekcionizam ili razmišljanje da drugi imaju velika očekivanja od nas te perfekcionizam "usmjeren na druge" ili postavljanje visokih standarda za druge.
"Kada radim na nečemu, ne mogu se opustiti dok nije savršeno", "Teško mi je ispuniti očekivanja koja drugi imaju od mene", "Sve što drugi rade mora biti vrhunske kvalitete", samo su neka od pitanja iz skale koju su studenti morali riješiti.
Istraživači su otkrili kako današnji studenti ostvaruju puno više rezultate u sva tri tipa perfekcionizma u usporedbi sa studentima iz ranijih godina. Između 1989., otkad je počelo, pa sve do 2016. godine kada je istraživanje završilo, prosječna ocjena studenata za perfekcionizam usmjeren na sebe povećala se za 10 posto, za društveno propisani perfekcioniram za 33 posto te perfekcionizam usmjeren na druge za 16 posto.
Perfekcionizmom do osjećaja sigurnosti
Za ovakav porast mogu zaslužni biti mnogi faktori, uključujući korištenje društvenih medija, ali i konkurenciju za upis na najbolje fakultete ili dobro plaćene poslove i slično, tvrde istraživači.
"Ovi rezultati sugeriraju da nedavne generacije studenata imaju veća očekivanja od sebe i drugih nego prethodne generacije", potvrđuje autor istraživanja Thomas Curran. "Današnji mladi se natječu jedni s drugima kako bi odgovorili na društvene pritiske da bi uspjeli, i smatraju da je perfekcionizam neophodan kako bi se osjećali sigurno, društveno povezani i vrijedni", nastavlja.
Osim nevjerojatno visokih standarda koje postavljaju društveni mediji, istraživanje je pokazalo i kako se mladi suočavaju s nevjerojatnom konkurencijom za upis na najbolje fakultete kako bi napredovali na društvenoj i ekonomskoj ljestvici, tvrde autori istraživanja.
Sve viša očekivanja, jaz sve dublji
Na primjer, 1976. godine oko polovina maturanata očekivala je da će steći fakultetsku diplomu, u usporedbi s 80 posto maturanata u 2008. godini koji očekuju diplomu. No ipak, stvarni postotak mladih odraslih koji steknu te iste diplome je ipak niži od očekivanog broja.
"Jaz između postotka maturanata koji očekuju da će steći fakultetsku diplomu i onih koji je zapravno steknu udvostručio se od 1976. do 2000. godine", kaže Curran.
Porast perfekcionizma jasno utječe na mentalno zdravlje mladih odraslih, a to se može vidjeti i na porastu broja osoba s dijagnozama depresije, anksioznosti i suicidalnih misli među studentskom populacijom, zaključuje Curran.
izvor: studomat.ba
