${intro}
10.10.2022
Nakon 20 godina čekanja, izglasan je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Zakon je izglasan prošloga petka i to sa 79 glasova za, 31 suzdržanim i 11 protiv. Ministar Radovan Fuchs na početku sjednice rekao je da postojeći sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti karakteriziraju smanjenja produktivnost, transparentnost i neadekvatan model financiranja i da je potrebno donijeti novi zakonski okvir kojim će se urediti ta pitanja.
"Osnovni cilj ovog zakona je osuvremeniti sustav visokog obrazovanja, ojačati njegove institucijske kapacitete te ga uskladiti s načelima europskog visokog obrazovanja", objasnio je ministar Fuchs.
Tako će prema novom zakonu sveučilišta moći potpuno neovisno provoditi izbore za rektore, dok će fakulteti samostalno odlučivati o izboru dekana i članova fakultetskih vijeća.
Nekoliko novosti i za redovne studente
Također, nastojat će se poticati upise na fakultetske smjerove u kojima dostoji deficit radne snage. Studenti će i dalje sudjelovati u fakultetskim vijećima i senatima gdje će birati rektore i dekane, a na odluke koje se posebno tiču studenata moći će uložiti suspenzivni veto.
Redovni studenti prema novom zakonu moći će biti u radnom odnosu te će moći obavljati samostalnu djelatnost. Pritom, ovi će redovni studenti i dalje imati pravo na subvencioniranje i školarine, ali neće moći aplicirati za državne stipendije i smještaj u studentskim domovima.
Studenti na veleučilištima će moći bez zapreka upisivati poslijediplomski studij te će visoke škole postati veleučilišta bez obzira na broj studija koji se na njima izvodi, a studenti će moći dobiti stručni naziv magistra nakon završetka diplomskog studija.
Ovome se posebno vesele studenti veleučilišta, ali i njihove matične institucije, poput Veleučilišta u Karlovcu koje je pozdravilo ovu dugoočekivanu izmjenu Zakona o visokom obrazovanju.
"Poštovane kolegice i kolege, drage studentice i studenti, ovo je veliki dan za sve nas kao i za sva veleučilišta u Republici Hrvatskoj", napisali su na svojoj Facebook stranici.
Transparentniji prikaz troškova, financiranje na temelju definiranih kriterija
Što se tiče državnog financiranja visokoobrazovnih institucija, naglasak će biti na kvaliteti, relevantnosti, socijalnoj osjetljivosti te međunarodnoj prepoznatljivosti visokoobrazovnih institucija na području RH. Programski ugovor, na temelju kojeg se vrši financiranje, morat će sadržavati jasno postavljene ciljeve i bit će potrebno transparentnije prikazivati troškove.
Fuchs je na kraju zaključio da će novi zakonski okvir uzimati u obzir europsku dimenziju razvoja sustava znanosti i obrazovanja, istovremeno osuvremeniti nacionalni sustav i poticati razvoj društva i inovacija u znanosti.
Više iz rubrike
