Nisi upisao sve predmete ili nisi još spreman izgubiti studentska prava? Provjeri koje pogodnosti donosi parcijala ili upis apsolventske godine!

Jedna od prvih stvari koje smo zaključili kad smo upisali faks je ta da se radi o potpuno drukčijem sistemu nego što je to škola. Mnogo je stvari po kojima se fakultet i škola razlikuju, a jedna od njih je polaganje predmeta, odnosno kolegija. U školi učenici moraju ispraviti sve ocjene da bi uspjeli proći u idući razred. Ako imaju negativne ocjene iz dva predmeta na kraju školske godine, mogu ih ispraviti na produžnoj nastavi. Ako imaju negativne ocjene iz više predmeta, moraju ponavljati cijeli razred.

U trendu TRENDOVI SE VRAĆAJU Niste fan sandala i druge ljetne obuće? U trend se vraćaju tenisice koje su se nosile 2000-ih TOLIKO SU DOBRI Arapski parfemi su popularniji nego ikad: 5 parfema arapskog brenda Lattafa koji vas neće razočarati BIT ĆE TEŠKO UPASTI Na koje će fakultete ove godine biti najteže upasti? Top 10 studija na koje je za sada najveća navala

Na faksu, srećom, nije tako. One kolegije koje si položio nećeš morati ponavljati. Jednom kada ti je ocjena upisana, miran si. Ali što ako neke kolegije prođeš, a neke padneš pa ih moraš upisati iduće godine? I to je moguće, a radi se o nečemu što se zove parcijala.

Parcijala nije službeni naziv ove pojave jer je Hrvatska provela reformu visokog obrazovanja koja se zove Bolonjski proces. Sistem bolonje ne poznaje termin parcijale, iako ga mi studenti još uvijek tako nazivamo.

Parcijala je kad ni sam ne znaš na kojoj si godini

Dakle, što točno znači biti parcijala? Student uvijek može upisati po semestru (zimskom i ljetnom) onoliko ECTS bodova koliko je položio u prethodnom zimskom odnosno ljetnom semestru. Drugim riječima npr. student koji je u zimskom semestru prve godine položio dva ispita i ispunio obveze na jednom seminaru može iz zimskog semestra druge godine upisati dva predmeta i jedan seminar iz ta dva predmeta plus onaj predmet koji mu je ostao iz zimskog semestra prve godine. Isto vrijedi i za ljetni semestar.

Redovni student uvijek mora studirati pod punim opterećenjem, što znači da mora imati upisanih 50 do 70 ECTS bodova. Ukoliko je student u prethodnoj godini ostvario manje od 50 ECTS bodova računa se da je tu godinu pao. Ukoliko student padne dvije godine uzastopce gubi pravo redovitog studenta, a ako u dvije uzastopne godine ne ostvari minimalno 35 ECTS bodova gubi status studenta.

Ako si ikada pitao nekoga koja je godina na faksu, a on ti nije mogao dati jednostavan odgovor, to znači da je vjerojatno parcijala i da ove godine ima dio kolegija koje je pao prošle godine i dio novih koje je upisao ove godine.

Koje pogodnosti donosi upis apsolventske godine?

Vjerojatno si čuo i za pojam apsolventa. Apsolvent je osoba koja je položila sve ispite, a ostao joj je samo završni ili diplomski rad kojeg prenosi u novu godinu. Prema bolonjskom sustavu, apsolventska godina također ne postoji, ali studenti ju i dalje tako nazivaju. Dakle, apsolventska godina je zapravo ponovni upis, samo što student ne prenosi kolegije koje je pao, nego samo završni ili diplomski rad.

Mnogi studenti odluče upisati apsolventsku godinu jer im ostaju sva studentska prava poput prava na smještaj u domu, pravo subvencionirane prehrane u menzi, studentski pokazi za javni prijevoz, pravo na rad preko studentskog ugovora itd.

Student koji prenosi samo završni ili diplomski rad nema, osim pisanja rada, nikakvih drugih obaveza na fakultetu. Dakle, ne mora ići na predavanja, seminare ili vježbe, pisati seminare ni polagati ispite jer je već sve kolegije položio. Ipak, treba naglasiti kako student koji prenosi završni ili diplomski rad mora platiti njegov prijenos u novu godinu s obzirom na broj ECTS-a koji on nosi.

Apsolventska godina može biti dobar izbor za studente koji žele živjeti studentski život, ali bez da se muče s kolokvijima i ispitima. Mnogi studenti odluče upisati apsolventsku zbog nižih troškova života pa ostanu još jednu godinu u domu, jedu u menzi i rade preko studentskog ugovora.