Prema mišljenju studenata, nakon ovih fakulteta najspremniji ste za prvi posao

Rijetko koji fakulteti na području Hrvatske imaju organiziranu obaveznu studentsku praksu u sklopu nastavnog plana i programa. Ukoliko i imaju, ta praksa često nije obavezna pa se studenti u tom slučaju suočavaju s problemom koji ih poslije koči i na tržištu rada, a to je nedostatak iskustva.

U trendu POKAŽITE ZNANJE KVIZ: Kako biste prošli da pišete državnu maturu iz Hrvatskog? Samo će rijetki sakupiti sve točne KORAK PO KORAK DO PROMJENE Kako prestati biti lijena osoba? 9 načina kako se riješiti ove loše navike OTKRIJTE ŠTO TO GOVORI O VAMA Psihološki test osobnosti: Koja vam je od 5 djevojaka najzgodnija? Odaberite i saznajte što to govori o vama

To je bila samo jedna od tema o kojoj se raspravljalo na konferenciji „Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada?“. I sami smo popratili navedenu konferenciju, organiziranu od strane Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje uz podršku ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Podsjetimo, na navedenoj konferenciji sudjelovali su pojedini direktori ljudskih potencijala i resursa iz poznatih nam tvrtki, ali i sami studenti, kao i učenici, koji su svoje iskustvo stekli na projektima upravo kod ovih i mnogih drugih poslodavaca.

Stekle iskustvo na projektima s hrvatskim poslovnim bankama

Jedne od njih bile su studentice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ema Beč i Martina Muštra Borić. Ema je sada već bivša studentica, s obzirom na to da je prije dva mjeseca diplomirala smjer menadžment na Ekonomskom fakultetu, dok je Martina studentica pete godine na smjeru financija.

Obje su radile studiju slučaja – Ena je istu radila za Privrednu banku Zagreb, a Martina za Hrvatsku poštansku banku.

U sklopu druge panel-rasprave na ovoj konferenciji pričale su o svojim iskustvima na navedenim studijima slučaja. I Ena, a i Martina imaju samo riječi hvale vezano uz projekt na kojem su radile, no i za poslodavce u čiju svrhu su studije slučaja i napravljene.

Obrazovni sustav ne priprema studente za tržište rada

Međutim, bez obzira na iskustvo koje su stekle, opće poznata činjenica je da ne nudi svaki fakultet prilike poput ovih pa se studenti nakon završetka fakulteta često susreću s teškim pronalaskom posla.

„Ja smatram da obrazovni sustav ne priprema baš u dovoljnoj mjeri studente za tržište rada. Priprema ih jako dobro na teoretskoj razini, ali što se tiče praktičnog dijela to je nedovoljno. Smatram da bi trebala biti puno veća povezanost između poslodavaca i obrazovnog sustava“, iskazala je svoje mišljenje za MojFaks Martina, a s njome se slaže i kolegica Ena.

„Naravno da nedostaje prakse, u bilo kojem pogledu, nekih praktičnih iskustava i nečeg što ćemo raditi sa strane kod nekog poslodavca. Međutim, tu puno ovisi i o tome koliko su profesori umreženi odnosno koliko su oni sposobni preporučit nas nekom poslodavcu, možda tog poslodavca dovest na predavanje da ga i čujemo. Bilo kakva nekakva proaktivna strana i nas, koliko ćemo se mi angažirati, ali i profesora i fakulteta i poslodavaca – to sve skupa mora biti jedna sinergija da bi funkcioniralo“, napomenula je Ena.

FER se ističe po praksi koju nude studentima

Djevojke su istaknule i pojedine fakultete koji navedenu sinergiju s poslodavcima već imaju, tako da su prema tome studenti upravo s tih fakulteta, prema njihovim mišljenjima, najspremniji za tržište rada.

„Mislim da je možda čak ekonomija tu među prvima zato što jednostavno su takvi predmeti koji ih donekle pripremaju za tržište rada. Ekonomisti su dosta tražena struka“, kazala je Martina, dok Ena također ovdje svrstava ekonomsku struku, ali i ostale fakultete poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

S time se slaže i Jelena Penjin, studentica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i pokretačica projekta „MladiRade“. Ona je i sama sudjelovala na konferenciji unutar prve panel-rasprave, a govori nam da ona potencijal onih koji su spremni za tržište rada također vidi u studentima s FER-a i FSB-a.

„Zašto se na razini Sveučilišta ne može osigurati praksa?“

No, komentira i one za koje smatra da svojim studentima ne pružaju dovoljno praktičnog rada koji ih sprema za buduća zaposlenja.

„Zašto fakulteti poput Filozofskog, Agronomije, Prehrambeno-tehnološkog ne mogu napraviti slično? Zašto se na razini cjelokupnog Sveučilišta ne može studentima osigurati praksa i npr. na razini Studentskog centra da se cijeli taj sustav poboljša pa da u ponudi poslova nisu samo oni koji su isključivo za apsolvente i završne godine?“, spomenula je za MojFaks.

Jelena govori da ona sebi trenutno traži studentski posao, ali da ga ne može naći. Tako da smatra kako problem nije samo u praksi, nego i u generalnom sustavu koji se tiče i studentskih poslova, bili oni u struci ili ne.

„Sveučilište treba reagirati da osigura, prvo i osnovno – stručnu praksu, a kao drugo da se sa poslodavcima riješi da traže studente koji mogu raditi i neko fleksibilno radno vrijeme jer danas studenti uz sve obaveze ne mogu raditi“, zaključuje.

Kada su u pitanju fakulteti koji nemaju osiguranu stručnu praksu, studenti rade svakojake poslove, a nerijetko su to oni koji nisu ni blizu njihovim stručnim zanimanjima.

U tim slučajevima, oni koji uspiju balansirati obaveze i posao, prepušteni su sami sebi – i u potrazi za praksom, ali i u stjecanju iskustva kako bi bili spremniji za tržište rada koje ih tek čeka.