${intro}
9.05.2022
Slika nije pronađena
Internet je najveći izvor informacija na svijetu, pa tako samo jednim klikom možemo doći do gotovo svih potrebnih informacija, a čak i do onih za koje niti ne znamo da su tu negdje u virtualnom prostoru, ako smo informatičkiji vještiji.
No, upravo zbog tolike količine informacija, često je teško raspoznati točnu i potpunu informaciju od dezinformacije.
Pisali smo već o nevjerojatnom 19-godišnjem brucošu Jacku Sweenyju koji je kreirao nekoliko Twitter botova koji prate privatne avione Elona Muska, Jeffa Bezosa, Romana Abramoviča, pa čak i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Uz njega, u Twitter borbu protiv dezinformacija i ruske propagande ušao je Justin Peden, student novinarstva iz Birminghama u Alabami.
Raskrinkava autentičnost videa i fotografija iz Ukrajine
Mladi Justin izazvao je interes javnosti svojim Twitter profilom koji koristi javno dostupne podatke na društvenim mrežama kako bi verificirao informacije i razotkrio istinu iza objavljenih video-zapisa i fotografija iz rata u Ukrajini.
Ovaj 21-godišnjak postao je jedan od najutjecajnijih tviteraša, a rat u Ukrajini mu je promijenio život, iako nikad nije bio u Europi.
You're going to hear a lot about the #Azovstal steel plant in the coming hours...
— Justin Peden 🦀🇺🇦 (@IntelCrab) April 17, 2022
The large complex of furnaces and rolling mills has become the 'final stand' for Ukrainian forces fighting in #Mariupol. Facility is also rumored to have countless underground tunnels. pic.twitter.com/JOiOqbKlFO
"Običan mladić s koledža"
Ovaj 21-godišnjak ima nesvakidašnji hobi. Kako tvrdi, od malih nogu ga posebno zanima nacionalna sigurnost SAD-a i geopolitika, a fasciniran je sukobom u Ukrajini još od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim. Svoje slobodno vrijeme Peden koristi tako da u svom virtualnom "Twitter avionu" prelijeće teritorij istočne Ukrajine na kojima se vode borbe.
"Sigurno bih dobro prošao kada bi se natjecao u kvizu koji tematizira ukrajinsku geografiju", kaže student za DW kroz šalu. Peden se na Twitteru registrirao kad je imao 14 godina, a tada je i krenuo učiti više o sigurnosti i geopolitici. Trenutno ga na Twitteru prati preko 257 tisuća ljudi.
On, naime, objavljuje analize koje pokazuju kretanje ruskih trupa na bojištu ili koordinate mjesta odakle se ispaljuju rakete. Njegovo je istraživanje fokusirano na informacijama dostupnima na društvenim mrežama Twitter i TikTok. Peden također pregledava fotografije koje korisnici društvenih mreža objavljuju s ratišta u Ukrajini, a zatim ih pokušava verificirati uz pomoć alata dostupnih na internetu.
Prati digitalne tragove
Kako piše DW, snimke i fotografije u sebi sadrže određene digitalne "tragove", podatke koje telefon na kojem su nastali unosi u sadržaj. Zbog tih digitalnih tragova moguće je utvrditi vrijeme i datum nastajanja snimke, ali i geolokaciju mjesta sa slike ili video-isječka, pa se može ustanoviti gdje i kada je nastala neka snimka.
Student koristi i satelitske snimke Sentinela 2, koji mu mogu potvrditi nalazi li se neki objekt baš tamo gdje se tvrdi da jest i u kakvom je stanju, pa student na ovaj način pokušava razotkriti moguće pokušaje ruske propagande na društvenim mrežama.
Rosgvardia spetsnaz in Kharkiv Oblast with a Soviet flag. https://t.co/PiJwRY9Fvi pic.twitter.com/sPNDNwda38
— Rob Lee (@RALee85) May 9, 2022
Geolokacija kao ključan dio istrage
Nova metoda istraživanja društvenih mreža naziva se OSINT (Open Source Intelligence), a svoj veliki uspon doživljava posebice u proteklih nekoliko mjeseci, od početka ruske invazije na Ukrajinu. Na početku rata OSINT "detektivi" amateri pratili su kretanje ruskih vojnih konvoja koristeći se video-snimkama s TikToka. Ovakva vrsta istraživanja ima veliku vrijednost, što su prepoznale i vlade i tajne službe, pa sada građani mogu slati geolokacije i video snimke kretanja ruskih trupa preko ukrajinske vladine aplikacije "Diia".
"Primamo desetine tisuća izvještaja dnevno", kazao je ukrajinski ministar za digitalnu tehnologiju Mihail Fedorov i dodao kako su spomenuti izvještaji vrlo korisni. Sama srž ovog detektivskog rada je upravo geolokacija zbog svoje učinkovitosti. Kada netko objavi video ili fotografiju sukoba, OSINT detektivi "pročešljaju" materijal tražeći potencijalne orijentire i pojedinosti pomoću kojih mogu točno odrediti lokaciju prikazanog događaja.
Student je s vremenom stvorio osjećaj duboke povezanosti s ukrajinskim narodom, pa kaže kako je njegov san da jednog dana njegovi Tweetovi posluže kao dokazni materijal u međunarodnom krivičnom postupku protiv počinitelja ratnih zločina.
Alexa Koeing, direktorica Centra za ljudska prava na Sveučilištu Berkley u Kaliforniji kazala je za DW da se dokazi prikupljeni putem društvenih mreža mogu koristiti na sudu, no najveću prepreku predstavlja količina informacija, kao i broj društvenih mreža, pošto se snimke i fotografije šire još i na Telegramu te na ruskoj društvenoj mreži VKontakte.
written on the side, in english: "mariupol" https://t.co/UcWY4OIiye
— Gerry Doyle (@mgerrydoyle) May 9, 2022
Berkeley protokol
Pedenov cilj, ali i zajednički cilj zajednice je izvršiti dovoljno političkog pritiska za pokretanje sudskih postupaka koji zahtijevaju velike vremenske i financijske resurse. No ipak, hoće li njihov rad biti dopušten u sudnici je pitanje, pa je upravo zbog tog Koeing, zajedno s pravnim istražiteljima, aktivistima za ljudska prava i novinarima razvila "Berkeley protokol" - dokument koji postavlja standarde o tome kako prikupljati i obraditi informacije otvorenog koda i kako te informacije čuvati.
"Želimo maksimizirati vrijednost ovih informacija za sudove", kaže Koeing. Problem s OSINT metodom pretraživanja društvenih mreža je ta da je to područje iznimno neregulirano, a može imati i loše posljedice za korisnike.
Opasna "igra"
Na društvenim mrežama svatko može tvrditi da se bavi ovom metodom istraživanja i objaviti bilo kakve informacije. Osim toga, i korisnici koju su objavili snimke se mogu pronaći u opasnosti. Tako je jedna žena iz Ukrajine snimila rusku vojsku sa svog balkona, Peden je verificirao lokaciju i objavio sve na Twitteru.
Uskoro je Tweet brzo i obrisao jer je shvatio da bi time mogao otkriti lokaciju stanovanja dotične žene. Priznao je da ga je uplašila činjenica da bi zbog nekoliko "lajkova" na Twitteru mogao ugroziti nečiji život.
"Sinulo mi je da je, o moj Bože, žena realna osoba. Citirao sam njen Twitter. Recimo da nije bio pun proruskih ideja. Mogao sam je tako ubiti", kaže student. U šest minuta koliko je objava bila online, podijeljena je stotinu puta.
Kako kaže, počeo je više razmišljati o posljedicama svog rada za sebe i druge. Upravo je to još jedan od razloga zašto se želi pojaviti sa svojim pravim imenom online.
No, unatoč ogromnoj odgovornosti koju ima, student kaže kako ni ne razmišlja o odustajanju. "Čak i da izgubim sve svoje pratitelje, nastavio bih", kaže i dodaje da želi svjedočiti na sudu i pomoći u rasvjetljavanju okolnosti u Ukrajini te učiniti "maglu rata barem malo manje gustom".
izvor: dw.com
Više iz rubrike
