Student priznao da nema pojma što znači 'učiti s razumijevanjem' – zamolio kolege da mu objasne
Postoji nekoliko vrsta učenja, a najčešće spominjane vrste, barem u akademskoj zajednici, su "učenje napamet" (također i "bubanje") i "učenje s razumijevanjem".
Kako se to prenosi s generacije na generaciju studenata, neki stereotipi o fakultetima odnose se baš na način učenja koji se na toj instituciji favorizira. Tako će mnogi reći da je učenje napamet jedini način za uspješno položiti neke kolegije na Pravnom fakultetu.
Učenje napamet ili štrebanje koristi onima koji imaju mogućnost brzog pamćenja suhoparnih informacija, ali je loša strana što se cijeli naučeni sadržaj i brzo zaboravi. Jednom je studentu dosta bilo ovakve vrste učenja gradiva, pa je upitao korisnike Reddita da mu pojasne pojam o kojem sluša kroz cijelo svoje obrazovanje: što je to zapravo učenje s razumijevanjem?
"Dosta mi je stresova..."
"Upisan sam na faks, polažem, ne ide mi baš dobro. Profesori stalno govore 'učite s razumijevanjem, učite s razumijevanjem'. Je l' itko zna kako se to zapravo radi? Dosta mi je kampanjskog učenja i štrebanja, dosta mi je stresova, i provođenja 24 sata zaredom pred knjigom. Ako postoji lakši, manje stresniji način učenja koji se može bolje vremenski rasporediti, ja sam voljan, ali ne znam kako se to radi", napisao je student.
Srećom, na objavu mu se javilo 100-tinjak osoba koji su studentu pokušali objasniti kako se zapravo uči s razumijevanjem.
"Pročitaj nešto i onda si pokušaj objasniti, sam sebi, onako kako bi nekome drugome objasnio polupijan u birtiji", daje mu netko savjet. Jedan komentator smatra da je ipak i do teme koja se obrađuje ili uči, pa kaže kako je problem da ne mogu svi tako učiti ako ih "tematika ne zanima ni 5 posto", no ipak, drugi mu odgovaraju da se gradivo može razumjeti zanimala nas tema ili ne.
Razumiješ zašto je i kako došlo do nečega
Jedan student fizike smatra da ljudi često zanemare da ove dvije spomenute vrste učenja ponekad moraju ići zajedno.
"Da, ljudi ovo često zanemare. Koliko god tebe zanima ili dobro razumiješ gradivo nešto ćeš morati napamet naučiti. Evo za fiziku konkretno što studiram, ne možeš sigurno znati baš svaku formulu izvesti iz nule, već u mnogim slučajevima moraš je naučiti napamet. Onaj koji 'uči sa razumijevanjem' će znati objasniti što ta formula znači, kako se ponaša na rubnim slučajevima, koje su njene posljedice, kako se primjenjuje. Onaj koji 'ne uči sa razumijevanjem' će je samo znati reproducirati i eventualno ubaciti brojeve u nju, bez da zna što je dobio i što je smisao toga", pojašnjava student iz vlastitog primjera.
Usto, javilo se nekoliko studenata koji govore da je i učenje formula napamet zastarjeli način, te da mlađi profesori i asistenti daju ispite na varijantu "otvorene knjige", odnosno, da studenti smiju koristiti literaturu za vrijeme ispita.
"To ti je kad i najvećem kretenu možeš objasniti nešto, a da on to shvaća", kaže još netko kratko.
Mnogo komentatora vraća se na savjet da ako možeš objasniti sebi ili djetetu nešto što si pročitao, onda to znači da si naučio gradivo s razumijevanjem.
"Kad pročitaš definiciju ili koncept razumi svaku riječ koju pročitaš, kad rješavaš zadatak pojasni si svaki korak, nađi primjer iz stvarnog života ako je moguće, pitaj profesora ili kolege ako ti nešto nije jasno nakon toga. Ako želiš provjeriti jesi li naučio s razumijevanjem, objasni koncept kolegi, bilo kome ustvari", pojašnjava još netko.
"Učenje s razumijevanjem znači da razumiješ što učiš i da povezuješ gradivo od prije ili s drugih predmeta s tim što trenutno učiš u smislenu cjelinu", piše još netko.
Postoje mantre u znanosti
"Ja sam dobivala dvije ocjene uvijek iz povijesti, jedna iz činjenica i druga iz uzročno-posljedičnih veza i onda ako naučiš sve napamet dobiješ 4 i 2 ili slično. Mislila sam da je to normalno, ali sad mislim možda je nas profesorica htjela naučit tom povezivanju i učenju s razumijevanjem", piše komentatorica.
"Moraš razumjeti nešto da bi bio u stanju prepoznati lanac uzroka i posljedica. Ljudi previše često to nisu u stanju napraviti. Postoji razlog zašto je 'korelacija nije kauzacija' mantra u znanosti", piše još netko.
Jedan se student potrudio i ukratko objasnio svoj proces učenja s razumijevanjem.
"Ovisi kako ti najbolje učiš, da li najbolje razumiješ praksom ili kroz vizuale ili kroz riječi. Naravno ovisi i što točno učiš. Meni najbolje sjedaju stvari kada uzimam različite izvore. Recimo pratim nastavu i onda u glavi stvaraš poveznice i usporedbe sa sličnim konceptima što znaš od prije. Onda iz osnovne literature uzmem stvari koje mi se čine zanimljivijim jer mi tako duže ostaju i tražim u člancima, drugim knjigama ili gdje već. Na kraju šlag na torti najbolje dođe razgovor o tome s ljudima kojima je isto to zanimljivo jer imaš povratnu informaciju pa jačate međusobno znanje", pojašnjava komentator.
"Nađi nešto iz stvarnog života kao primjer onoga što učiš, i onda to razumiješ", piše netko kratko.
U ostatku komentara, studenti su pokušali pojasniti svoje načine učenja i kako savladavaju veće količine gradiva, a sve ostale primjere možete pronaći ovdje.
Aplikacija za plaćanje više nije u funkciji, studenti opet nasamareni: SC se ograđuje
Sveučilišni događaj kojem se svi vesele – otvorena Kampusijada pod sloganom "Od studenata za studente"
12:25 / 16.05.2024.
Što je bilo prvo: kokoš ili jaje? Znanstvenici objasnili što bi mogao biti konačan odgovor na nerješivu zagonetku
15:52 / 29.02.2024.
Surađuj s profesionalcima: Otvorene su prijave za Event Management Competition
15:28 / 29.02.2024.