${intro}
19.09.2022
Prijava na zagrebačku 'burzu' rada
Iako su se donedavno mladi gotovo svakodnevno susretali s porukama da im samo studiranje i diploma garantiraju dobar i lagodan posao u životu, ovaj se stav počeo mijenjati.
Činjenica je da na današnjem tržištu rada diploma više ne garantira dobro plaćeni posao, a usto se suočavamo s velikim nedostatkom obrtničke i zanatske radne snage.
Kako piše tportal, Nizozemska se po prvi puta pronašla u situaciji u kojoj imaju više visokoobrazovanih stanovnika nego onih sa srednjom stručnom spremom. Usporedbe radi, 2007. godine visokoobrazovana skupina ljudi činila je 30 posto stanovništva, a danas čini najbrojniju skupinu zaposlenih, odnosno 42 posto.
Poslovi koji se danas obavljaju mnogo su složeniji nego prije no, s druge strane, veliki broj mladih odlučuje se za studij, dok se broj onih u strukovnim zanimanjima smanjuje.
I Njemačka se bori s 'manijom akademizacije'
Kako prenose dalje, u Njemačkoj je slična situacija kao i u Nizozemskoj, pa se zbog velike nestašice radnika u strukovnim zanimanjima žale na "maniju akademizacije".
"Mora se prekinuti ludilo za visokim obrazovanjem te bolje prezentirati mladima i roditeljima činjenicu da su studij i stručno osposobljavanje jednako vrijedni", smatra Daniel Schneider, šef Udruženja njemačkih pekara, prenosi tportal.
Krajem srpnja je i predsjednik Njemačke obrtničke komore pozvao na zaokret u obrazovanju jer je sve manje kvalificirane radne snage. Mjesec dana nakon, u kolovozu, u Njemačkoj je ostalo slobodno 182 tisuće zanatskih pripravničkih mjesta, što je za 20 posto više nego godinu ranije.
Mladi ne misle o tome gdje će raditi nakon fakulteta
Razliku između ponude i potražnje za određenim diplomama i zanimanjima komentirao je Predrag Bejaković, stručnjak za tržište rada s Instituta za javne financije.
"Ta pojava nije nova. U New Yorku ćete sresti taksiste koji su doktori znanosti. Postoji to neko vjerovanje da su ljudi previše obrazovani, no ne mislim da je to tako. Čini se da je najveći problem to što nisu dovoljno usklađene potrebe na tržištu rada i obrazovni programi. Kad upisuju fakultet, mnogi mladi ne razmišljaju o tome hoće li se kasnije moći zaposliti", kazao je Bejaković i dodao da u Hrvatskoj ipak ima pomaka gdje roditelji i mladi u posljednjih nekoliko godina ipak više prate potrebe tržišta rada.
U Zagrebu nedostaje tokara, mesara…
Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine objavi Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. U Preporukama stoji kako u Zagrebu nedostaje raznih majstora poput mesara, tokara, tesara, automehaničara, a situacija nije puno bolja ni u ostatku Hrvatske. Bejaković naglašava najveći problem koji je između odabira stručnog zanimanja i upisa na fakultet: omjer utrošene snage i mjesečne plaće.
"Promjene su tu jako male. Većina deficitarnih zanimanja danas bila su to i prije 30 i 40 godina. Ti fizički 'teži' poslovi su zbog svoje naravi često i lošije plaćeni pa, ako ne morate, nećete slati djecu na takav posao", navodi.
Kako nastavlja, smatra da je formalno obrazovanje u Hrvatskoj precijenjeno jer poslodavci su često u zabludi da fakultetska diploma podrazumijeva veću produktivnost zaposlenika, što ne mora biti slučaj.
"Nama fakulteti daju opća znanja i u Hrvatskoj je problem što ljudi upisuju dalje magisterij ili doktorat, ali još uvijek nisu svjesni da formalno obrazovanje nije presudno prilikom zapošljavanja, nego specifična znanja", dodaje.
Bez obzira na veći broj studenata, problem je što ta većina ne upisuje ono što Hrvatskoj nedostaje. "Posebno u STEM području jako zaostajemo, tu je još ogroman prostor", kaže i dodaje kako je i deficit liječnika i medicinskog osoblja izrazito opasan za društvo.
I dalje smo ispod prosjeka EU
Prema podacima iz 2020. godine, Hrvatska je visoko na listi po pitanju razine stečenog obrazovanja stanovnika, no i dalje smo ispod europskog prosjeka.
Iako imamo niži udio nisko kvalificiranih, svega 14,9 posto u odnosu na 21,8 posto u Europi, također imamo i niži udio visokokvalificiranih, sa 25,4 posto u odnosu na 32,2 posto koliko ima europski prosjek.
Kako je na burzi rada?
U kolovozu ove godine, u Hrvatskoj je bilo zabilježeno 110.420 nezaposlenih osoba od čega ih je najviše sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri ili više godina i gimnazijom: njih 32,1 i 29,1 posto.
Nakon njih, najviše nezaposlenih ima završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike, 31,7 posto ili 28,7 posto, prenose.
Na trećem mjestu nalaze se oni koji imaju završenu samo osnovnu školu sa oko 20-ak posto pa onda osobe sa završenim fakultetom i akademijom, njih čak 12,1 ili 11 posto od ukupnog broja nezaposlenih.
U usporedbi s prošlogodišnjim podacima, broj nezaposlenih smanjen je u svim kategorijama obrazovanja, a najviše je smanjeno upravo u skupini osoba sa završenim fakultetom, njih gotovo 16 posto.
izvor: tportal.hr
Više iz rubrike
