Nova istraživanja pokazuju da možemo postati ovisni o ultraprerađenoj hrani: Ovisnost se javlja kod 14% odraslih

Studenti smo i moramo priznati da se ne hranimo uvijek najzdravije. Naravno, kada nas mama pita, uvijek joj kažemo da smo jeli neko varivo ili zdravu juhicu. Ipak, u većini slučajeva, to nažalost nije točno. U stvarnosti je veća vjerojatnost da ćemo izabrati nezdravu i prerađenu hranu kao ručak ili kao međuobrok.

Kad ti netko spomene riječ ovisnost, vjerojatno ti na pamet padaju cigarete, alkohol i opijati. Međutim, kako su istraživanja pokazala, možemo biti ovisni čak i o prerađenoj hrani.

Jedna od sedam odraslih osoba i jedno od osmero djece mogli bi biti ovisni o ultraprerađenoj hrani (UPH), rekli su stručnjaci, što je potaknulo pozive da se neki proizvodi obilježe kao ovisnost.

Nedavne studije povezale su UPH kao što su sladoled, gazirana pića i gotova jela s lošim zdravljem, uključujući povećani rizik od raka, debljanja i bolesti srca. Globalna potrošnja proizvoda raste i UPH sada čini više od polovice prosječne prehrane u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, piše The Guardian.

Sada istraživači kažu da bi način na koji neki ljudi konzumiraju takvu hranu mogao „ispuniti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti“.

Čak 14% odraslih je ovisno o UPH

Ponašanja koja bi mogla zadovoljiti ove kriterije uključuju: intenzivnu žudnju, simptome odvikavanja, manju kontrolu nad unosom i kontinuiranu upotrebu unatoč takvim posljedicama kao što su pretilost, poremećaj prejedanja, lošije fizičko i mentalno zdravlje i niža kvaliteta života, rekli su.

Analiza 281 studije iz 36 različitih zemalja otkrila je da se procjenjuje da se „ovisnost o ultraprerađenoj hrani“ javlja kod 14% odraslih i 12% djece, istaknuli su znanstvenici.

Akademici su rekli da, ako bi se neka hrana s visokim udjelom ugljikohidrata i masti službeno kategorizirala kao da „izaziva ovisnost“, to bi moglo pomoći u poboljšanju zdravlja kroz promjene društvenih, kliničkih i političkih politika.

„Postoji konvergentna i dosljedna potpora valjanosti i kliničkoj važnosti ovisnosti o hrani“, rekla je Ashley Gearhardt, autorica članka i profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u SAD-u.

„Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja.“

Potrebna su dodatana istraživana

To bi također potaknulo više istraživanja u ovom području, dodali su autori. Neki su stručnjaci nedavno sugerirali da su proizvodi nepravedno demonizirani. Međutim, svi stručnjaci kažu da su hitno potrebna dodatna istraživanja kako bi se razumjeli potencijalni učinci UPH na globalno zdravlje.

Koautorica Alexandra DiFeliceantonio, docentica na Institutu za biomedicinska istraživanja Fralin u SAD-u, dodala je: „S obzirom na to koliko je ova hrana rasprostranjena – čini 58% kalorija koje se konzumiraju u Sjedinjenim Državama – postoji toliko toga što ne znamo.”

Istraživači iz SAD-a, Brazila i Španjolske rekli su: „Rafinirani ugljikohidrati ili masti izazivaju slične razine izvanstaničnog dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju ovisnost kao što su nikotin i alkohol. Na temelju ovih bihevioralnih i bioloških paralela, hrana koja sadrži visoku razinu rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih masti jak je kandidat za tvar koja izaziva ovisnost. Brzina kojom ova hrana dostavlja ugljikohidrate i masti u crijeva također bi mogla igrati ulogu u njihovom potencijalu ovisnosti“, dodali su autori.

Problem u dodanim aditivima

Prehrambeni aditivi također mogu pridonijeti „ovisnosti o UPH“, rekli su. Iako ovi aditivi, koji se dodaju hrani zbog okusa i kako bi „poboljšali osjećaj u ustima“, sami po sebi vjerojatno neće izazvati ovisnost, mogli bi „postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crijevima“, napisali su.

Akademici su naglasili da nema sva hrana potencijal ovisnosti. No zaključili su da, iako je potrebno dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo kako točno UPH izazivaju reakciju ovisnosti, oni koji su sadržavali visok udio rafiniranih ugljikohidrata i masti „jasno su konzumirani u obrascima ovisnosti“ i rezultirali su štetnim zdravstvenim ishodima.

„Ultraprerađena hrana s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i dodanih masti vrlo je korisna, privlačna i konzumira se kompulzivno te može izazvati ovisnost“, nastavili su.

„Ponašanje oko ultraprerađene hrane može zadovoljiti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti kod nekih ljudi. Procjenjuje se da se ovisnost o ultraprerađenoj hrani javlja kod 14% odraslih i 12% djece te je povezana s biopsihološkim mehanizmima ovisnosti i klinički značajnim problemima. Razumijevanje te hrane kao ovisnosti moglo bi dovesti do novih pristupa u području socijalne pravde, kliničke skrbi i pristupa politici.“

Izvor: The Guardian