Inflacija u zemlji odnosno rast cijena hrane i energenata kao posljedica pandemije u svijetu trenutno je top tema i zasad nema djelatnosti u gospodarstvu koja nije najavila poskupljenje. No, na svu sreću, visokoobrazovanje ni krajnje usluge studenata kao što su prehrana i smještaj nisu na toj listi.
Što to zapravo znači za poslovanje studentskih cenatra i kako bi se ove ustanove trebale prilagoditi ovoj situacijij – pojasnio je za Svjetionik, portal Studentskog centra Rijeka, Nenad Milijaš, predsjednik Zajednice studentskih centara Republike Hrvatske te ujedno i ravnatelj Studentskog centra Varaždin.
Nove cijene namirnica i energenata u javnoj nabavi su šokantne
Milijaš upozorava na najave povećanja cijena dobavljača ili otkaza ugovora, zbog čega su prisiljeni provoditi nove postupke javne nabave. "Podaci koje šalju centri, vezano uz nove, veće cijene dobivene na natječajina, nisu optimistični", kaže Milijaš. Odnosi se ovo na cijene namirnica za restorane, a još veći šok, kako kaže, čeka ih s cijenama energenata, posebice struje i plina.
"Neki centri su proveli nove postupke javne nabave za struju i dobili cijene veće od 40 do 240 posto, a plin čak do 350 posto veće cijene", kaže Milijaš za Svjetionik.
Napominje da su zbog ovoga studentski centri u zemlji u teškoj situaciji jer skrbe o standardu studenata i svojih zaposlenika. Kako ukazuje, s jedne strane zaposlenici studentski centara plaću dobivaju iz prihoda svojih djelatnosti (prehrana, smještaj i zapošljavanje studenata), a ne proračuna RH. S druge strane, teret poskupljenja ne mogu u potpunosti prebaciti na krajnje korisnike (poput trgovina i uslužnih djelatnosti) jer su njihovi krajnji korisnici studenti.
"Nužno će biti pronaći rješenje u razgovorima s našim osnivačima, a to su sveučilišta i veleučilišta, s državom, odnosno Ministarstvom znanosti i obrazovanja, odnosno Hrvatskim studentskim zborom i studentskim zborovima sveučilišta i veleučilišta", govori.
Cijene moraju biti takve da centri opstanu, ali i da ih studentski budžet može izdržati
Optimističan je jer su dosad uvijek uspjeli iznjedriti rješenje problema, pa će tako, smatra, i ovaj put. "Rješenje treba biti na tragu da studentski centri opstanu i ne odu u sanacije s jedne strane, a s druge da cijene studentima budu prihvatljive, odnosno da njihovi budžeti to mogu izdržati, odnosno prihodi njihovih roditelja", govori.
Studentski centar u Zagrebu... foto: V.K., MojFaks
Najizdašnije sufinanciranje prehrane bliži se kraju?
Ni po pitanju studentske prehrane situacija nije bolja. Naime, Pravilnik za prehranu rađen je 2012. godine na bazi cijena iz 2011., a stupio je na snagu 2013. godine. Tom prilikom dogovoreno je da obračunska cijena meni obroka bude 22,60 kuna, no da student plaća 6,50 kuna, a država preostali dio. "Treba priznati da je to najizdašniji model financiranja u Europi i na tome svi trebamo biti zahvalni državi, odnosno Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a pogotovo studenti i njihovi roditelji", smatra.
No, upozorava da studentski centri MZO-u dostavljaju nove jelovnike s novim cijenama, ali MZO i dalje ne mijenja cijene, odnosno Pravilnik. "Primjera radi, 2017. godine prosječna cijena meni obroka u studentskim centrima bila je 29 kuna, a podmiruju nam se troškovi do 22,60 kuna. Zajednica studentskih centara prošle je godine u kolovozu Ministarstvu predložila obračunsku cijenu za 2022. u visini od 26 kuna", otkriva.
No, odgovor im još uvijek nije stigao. A u međuvremenu je stiglo i poskupljenje namirnica. "Uslijed svakodnevnog povećanja cijena nitko ne zna koja će stvarna cijena meni obroka biti za mjesec dana, a kamoli iduće godine. Što se tiče smještaja, cijene nismo dirali dosad, no što će biti najesen nitko ne može reći", kaže.
Razgovor u cijelosti pročitajte ovdje.
izvor: svjetionik.scri.hr
