Klimatske promjene ne utječu samo na okoliš: Novo istraživanje pokazalo da doprinose smanjivanju ljudskog mozga

Ove neizdrživo visoke temperature koje nas trenutno muče su jedna od posljedica klimatskih promjena s kojima se suočavamo. Iako smo dosada mislili da klimatske promjene utječu samo na naš planet, ovo je istraživanje pokazalo da one mogu utjecati i na ljudsko tijelo, točnije na ljudski mozak.

Nova studija sugerira vezu između klimatskih promjena u prošlosti i smanjenja veličine ljudskog mozga. Istraživanje kognitivnog znanstvenika Jeffa Morgana Stibela iz Prirodoslovnog muzeja u Kaliforniji doprinosi našem razumijevanju načina na koji se ljudi razvijaju i prilagođavaju kao odgovor na okolišni stres.

„S obzirom na nedavne trendove globalnog zatopljenja, ključno je razumjeti utjecaj klimatskih promjena, ako ih ima, na veličinu ljudskog mozga i naposljetku na ljudsko ponašanje“, Stibel piše u svom objavljenom radu.

Studija je promatrala kako se veličina mozga 298 primjeraka jedinki iz roda homo promijenila tijekom posljednjih 50.000 godina u odnosu na prirodne podatke o globalnoj temperaturi, vlažnosti i količini padalina. Kad je klima postala toplija, prosječna veličina mozga znatno se smanjila nego kad je bilo hladnije.

Smanjivanje mozga povezano sa zatopljenjem

Stibel je dobio podatke o veličini lubanje iz deset odvojenih objavljenih izvora, za ukupno 373 mjerenja iz 298 ljudskih kostiju u rasponu od 50.000 godina. Uključio je procjene veličine tijela koje su prilagođene zemljopisnoj regiji i spolu kako bi procijenio veličinu mozga.

Zatim je usporedio veličinu mozga s četiri klimatska zapisa, uključujući temperaturne podatke iz Europskog projekta za vađenje leda na Antarktici (EPICA) Dome C. Ledena jezgra u EPICA Dome C daje točna mjerenja površinske temperature unazad više od 800.000 godina.

Analiza je pokazala opći obrazac promjene veličine mozga koji je u korelaciji s klimatskim promjenama kako temperature rastu i padaju. Ljudi su imali značajan pad u prosječnoj veličini mozga, nešto više od 10,7 posto, tijekom razdoblja zagrijavanja.

„Dok se [aklimatizacija] odvija unutar jedne generacije i prirodna selekcija može se dogoditi u samo nekoliko uzastopnih generacija, prilagodba na razini vrste često traje mnogo uzastopnih generacija“, zaključio je.

Smanjenje mozga može utjecati na fiziologiju

Ovaj evolucijski obrazac dogodio se u relativno kratkom vremenskom razdoblju, u rasponu od 5 000 do 17 000 godina, a trendovi sugeriraju da bi tekuće globalno zagrijavanje moglo imati štetne učinke na ljudsku spoznaju.

„Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod postojećih ljudi moglo bi značajno utjecati na našu fiziologiju na način koji nije u potpunosti shvaćen“, tvrdi Stibel u svom radu.

Analiza je pokazala da su vlaga i količina oborina također utjecali na rast mozga. Iako je temperatura značajniji čimbenik, otkrivena je slaba korelacija između sušnih razdoblja i malo većeg volumena mozga.

Još uvijek postoje pitanja o tome što točno uzrokuje varijacije u veličini ljudskog mozga. Rezultati pokazuju da su klimatske promjene povezane s razlikama u veličini mozga, ali čini se da klima ne objašnjava sve evolucijske varijacije.

„Bit će potrebno više rada kako bi se utvrdilo je li utjecaj klimatskih promjena na ljudsku fiziologiju rezultat specifično temperaturnih promjena ili neizravni učinak drugih elemenata okoliša koji se mijenja“, istaknuo je Stibel.

Studija je objavljena u Brain, Behavior and Evolution.

Nova StudiGO epizoda otkriva je li studiranje izvan Hrvatske toliko lagano kako svi tvrde →