Kako smo već pisali, 3. ožujka Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je nove, revidirane preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima diljem zemlje. S obzirom na Omicron varijantu korona-virusa te sve bolju epidemiološku sliku u zemlji, odlučili su nastavu vratiti u klupe.
Uz obavezu kontaktne nastave, onakve kakva je i predviđena u akreditiranom programu svakog pojedinog sveučilišta, neke su smjernice i dalje na snazi, poput pranja ruku, dezinficiranja prostorija, provjetravanja predavaonica i nošenja zaštitnih maski.
Dvije "Ekonomije" prve reagirale
Nije dugo trebalo čekati da počnu "pljuštati" prve reakcije. I dok su na Ekonomskom fakultetu u Osijeku slavili, uz čestitke kako nastavnicima, tako i studentima, što su u danim uvjetima pokušali raditi i studirati što bolje, na zagrebačkoj Ekonomiji ozbiljnija nota. Naime, priopćenje s fakulteta kreće se u smjeru napomene da su ovom odlukom, donesenom na samom početku semestra, mnogi studenti dovedeni pred "gotov čin". Mnogi od njih otkazali su dom ili stan u najmu i sada se nalaze u nezavidnoj situaciji traženja smještaja.
Zbog svega ovoga, zagrebačka Ekonomija odlučila je studentima omogućiti "prijelazni period", u trajanju do sredine ožujka, u kojemu se stignu snaći i riješiti slične dileme, ukoliko se u njima nalaze.
Nužnost nastave uživo
Zbog svega ovoga, Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), objavljuje reakciju na nove preporuke u obliku priopćenja u kojemu naglašavaju nužnost izvođenja nastave uživo.
"Na temelju navedenih nalaza istraživanja te ukidanja protuepidemijskih mjera, skrećemo pozornost na nužnost izvođenja svih oblika visokoškolske nastave u ljetnom semestru tekuće akademske godine uživo, u skladu s izdanim dopusnicama prema propisima u području visokog obrazovanja i znanosti", naglašavaju iz AZVO-a.
foto: screenshot via Facebook@Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
U pokušaju što snažnijeg argumentiranja ovog stava upućuju i na istraživanje o nastavi na fakultetima za vrijeme pandemije, koje je pokazalo da većina nastavnika na fakultetima kao i studenata daje prednost održavanju nastave uživo. Online nastava loše se odražava i na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života, pokazalo je to isto istraživanje.
"Visoka su učilišta u Hrvatskoj tijekom pandemije bolesti COVID-19 u najvećoj mjeri izvodila mješovitu (hibridnu) nastavu koja je podrazumijevala kombinaciju online nastave i nastave uživo te isključivo online nastavu. Prijenos klasične nastave u virtualno okruženje omogućio je održavanje kontinuiteta nastave u trenutcima najteže epidemiološke situacije. Visoka učilišta učinila su značajne napore kako bi studentima omogućila redovito održavanje predavanja, vježbi, konzultacija i drugih sadržaja u virtualnom okruženju, no ipak se postavlja pitanje mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti predviđeni ishodi učenja", objašnjavaju iz AZVO-a.
Online samo uz odobrenje
Kako dalje navode, takvi oblici ne mogu smatrati online studijskim programima jer Zakon propisuje da je izvođenje online studija potrebno dobiti odobrenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
"Visoka učilišta koja svoje studijske programe žele izvoditi kao online studijske programe i prepoznaju to kao svoju stratešku odrednicu moraju osigurati sve potrebne i odgovarajuće resurse, izraditi studijski program, prilagoditi nastavni proces, sustav vrednovanja i sl. te ishoditi posebno odobrenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Odobrenjem Nacionalnog vijeća i upisom u Upisnik studijskih programa MZO-a stječu se uvjeti za provedbu online studija te se takav studijski program dodatno upisuje u Preglednik studijskih programa koji vodi Agencija za znanost i visoko", piše u dopisu AZVO-a fakultetima kojeg u cijelosti možete pročitati ovdje.
