${intro}
21.09.2022
Slika nije pronađena
Nedavno su i službeno objavljene konačne rang-liste za jesenske upisne rokove na visoka učilišta diljem zemlje.
Kako smo pisali, ove je godine ostalo nepopunjeno gotovo 11 tisuća mjesta na domaćim fakultetima.
Skoro 11.000 praznih mjesta
Podsjetimo, prema podacima koje je objavio Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na ljetnom upisnom roku bilo je ponuđeno preko 40 tisuća mjesta na 908 studijskih programa, a pravo upisa je steklo 25.625 brucoša, od 30.528 prijavljenih.
Na jesenskom upisnom roku bilo je manje studijskih programa, 779, sa sveukupno 14.797 upisnih mjesta. Od prijavljenih 5746 kandidata, pravo na upis ostvarilo je 4005 kandidata, što znači da je nakon oba upisna roka na svim hrvatskim sveučilištima ostalo nepopunjeno 10.792 mjesta – na preddiplomskim i integriranim studijskim programima.
Zbog ovoliko velikog broja "praznih" upisnih mjesta, upitali smo Agenciju za znanost i visoko obrazovanje za detaljnije informacije o brojkama koje bi ukazival na negativan trend broja maturanata, kao i sve veći broj nepopunjenih mjesta na domaćim fakultetima.
Postoji li zbilja negativan trend i, ako da, otkad?
Ima li zbilja razloga za zabrinutost, kako je to moguće pročitati u brojnim domaćim medijima, koji svake godine ističu brojku kao "rekordnu", "fascinantnu", "sve veću". Je li tome doista tako?
"U posljednjih više od pet godina svjedočimo padu broja maturanata, odnosno kandidata koji žele upisati neki od studijskih programa, dok se, nasuprot tome, ukupna upisna kvota povećava. Trend povećanja upisne kvote i smanjenja broja maturanata uočili smo 2015. godine, i nažalost, analize pokazuju da će se taj trend i nastaviti", kažu iz AZVO-a za MojFaks.
2015. godine samo 2550 slobodnih mjesta
Prema njihovim podacima koje su nam dostavili, od 2015. godine pa do danas, kako se povećavala upisna kvota, tako se povećavao i broj nepopunjenih slobodnih mjesta.
U 2015. godini ukupna upisna kvota na jesenskim rokovima iznosila je 6128 mjesta, od čega je 3578 kandidata ostvarilo pravo upisa. Te godine ostalo je 2550 slobodnih mjesta.
U usporedbi s ovogodišnjim brojkama vidljivo je da upisna kvota na jesenskome roku bila duplo veća no 2015. godine, skoro 15.000 (14.797), sa brojem ostvarenog prava upisa nešto iznad 4000 maturanata, u 2022. godini bilježi se skoro 11.000 slobodnih mjesta.
2018. godine upisna kvota na jesenskome roku prvi puta prelazi 10.000
Daljnji nesrazmjer upisnih kvota uočava se postupno svake godine, no 2018. godine brojka ukupne upisne kvote na jesenskim rokovima po prvi puta prelazi preko 10.000, za razliku od prethodne godine kada je bila jedva preko 8000.
Prema ustupljenim podacima, na jesenskim rokovima 2017. godine bilo je slobodno 8151 mjesta, od čega je 3352 ostvarenih upisa. To znači da je 2017. godine ostalo 4599 slobodnih mjesta.
Godinu nakon, 2018. godine, ukupna upisna kvota na jesenskim rokovima iznosila je 10.744 mjesta, a popunjeno je 4379 mjesta. Na kraju te godine, ostalo je 6365 slobodnih mjesta.
Bolja popunjenost 2020. godine, no i dalje negativan trend
Kako se približavamo 2022. godini, uočava se sve veći pad broja studenata, a broj slobodnih mjesta raste.
2019. godine na jesenskim je rokovima bilo slobodno 13.617 mjesta, što je za skoro 3000 slobodnih mjesta više no što je to bilo 2018. godine, a te godine samo 5211 maturanata popunilo je slobodna mjesta, što znači da je 2019. godine ostalo 8406 slobodnih mjesta.
Naznaka usporavanja negativnog trenda vidi se iduće, 2020. godine. Naime, tada je ukupna upisna kvota na jesenskim rokovima iznosila 12.294 mjesta, što je 1323 mjesta manje nego 2019. godine. Ali, broj maturanata koji su ostvarili pravo na upis iznosio je 4167, što je na kraju 2020. godine ostavilo 8127 slobodnih mjesta.
Uspoređujući 2020. i 2021. godinu po brojkama upisanih na jesenskim rokovima, opet se uočava negativan trend jer je u 2021. godini ukupna upisna kvota opet veća za gotovo 2000 mjesta, dok je broj upisanih pao za skoro 100 brucoša, da bi na kraju godine ostalo 10.425 slobodnih mjesta.
Dva načina da se trend zaustavi?
Iz AZVO-a predlažu korake koje je potrebno poduzeti da bi se u doglednoj budućnosti zaustavio ovaj trend.
"S jedne strane to ukazuje da je potrebno revidirati upisne politike kroz definiranje upisnih kvota na temelju stvarnih potreba tržišta rada, a s druge strane, potrebno je unaprjeđivati sustav informiranja o studijskim programima, njihovoj kvaliteti te mogućnostima zapošljavanja i daljnjeg razvoja karijere", zaključuju iz AZVO-a za MojFaks.
Više iz rubrike
