Istraživanje pokazalo: Broj riječkih studenata koji su potražili psihološku pomoć posljednjih godina udvostručio

Broj riječkih studenata koji su bili u psihološkom savjetovalištu se prošle godine udvostručio u odnosu na 2018. godinu. Štoviše, čak 40 posto studenata Sveučilišta u Rijeci razmišlja o traženju psihološke pomoći. Rizičnom se skupinom ističi oni studenti koji se nalaze u prijelaznim razdobljima, odnosno oni koji su na početku i na kraju studija.

U trendu IMAJU SUPROTAN EFEKT Greške u higijeni zbog kojih još više zaudarate: 9 stvari koje su razlog zašto se od vas šire neugodni mirisi TOLIKO SU DOBRI Arapski parfemi su popularniji nego ikad: 5 parfema arapskog brenda Lattafa koji vas neće razočarati TRENDOVI SE VRAĆAJU Niste fan sandala i druge ljetne obuće? U trend se vraćaju tenisice koje su se nosile 2000-ih

Ovo povećanje potrebe studenata za psihološkom pomoći rezultiralo je povećanjem broja onih koji se javljaju u Studentski savjetovališni centar, a tijekom prošle godine u Psihološkom savjetovalištu bilo njih oko 500 što je dvostruko više u odnosu na 2018. godinu te čini oko 3 posto od ukupnog broja studenata na Sveučilištu u Rijeci.

Istraživanje provedeno 2021. i 2023. godine je pokazalo da je porastao broj studenata s psihološkim simptomima te se očekuju još veće liste čekanja studenata koji se javljaju u Psihološko savjetovalište, a uz povećanje potreba studenata u Studentskom savjetovališnom centru istovremeno se suočavaju i s profesionalnim izgaranjem djelatnica koje ne mogu neposredno odgovoriti na sve veće potrebe, pokrenut je program „Stručna i vršnjačka potpora osiguravanju dobrobiti studenata i studentica na Sveučilištu u Rijeci – UNIRI brine“, piše Novi list.

Kako da studenti prepoznaju svoje probleme?

Ovo je prvi takav program u Hrvatskoj, a aktivnosti provode Sveučilišni savjetovališni centar, Studentski zbor, Udruga studenata psihologije (PSIRIUS) i Studentski zbor Medicinskog fakulteta. Partneri u provedbi projektnih aktivnosti su Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Filozofski fakultet, Sveučilišni Centar za sport, Alumni UNIRI mreža te ostali fakulteti Sveučilišta kao korisnici, a voditeljica projekta je prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ažić.

Cilj aktivnosti vršnjačke potpore je pomoći studentima da prepoznaju svoje probleme kao i različite mogućnosti suočavanja s njima. Zbog toga se ovim projektom nastoji razviti sustav osiguravanja kontinuirane stručne i vršnjačke potpore namijenjenog očuvanju mentalnog zdravlja i osiguravanja dobrobiti studenata i studentica, posebno tijekom prijelaznih razdoblja na početku i kraju studiranja na Sveučilištu u Rijeci.

Uz već postojeći program vršnjačke podrške kroz sustav student – mentor, prepoznaju se i druge mogućnosti pružanja vršnjačke podrške uz odgovarajuću stručnu podršku i vođenje Savjetovališnog centra. Provedbom projekta ostvaruju se strateški prioriteti djelovanja Sveučilišta u Rijeci u pogledu razvoja integrirane institucijske podrške preventivnim i edukacijskim uslugama koje će se razviti suradnjom svih nositelja projekta i implementirati na sastavnicama Sveučilišta u Rijeci.

Stariji studenti će dijeliti iskustva s mlađima

Ovim će se projektom studenti osnažiti pri studiranju kroz pružanje stručne i vršnjačke podrške putem organiziranih aktivnosti na način da studenti viših godina studija s mlađim kolegama dijele svoja iskustva s početka studiranja, raspravljaju o očekivanjima i izazovima studiranja. Vršnjačka podrška je usmjerena na osnaživanje osobnog i profesionalnog razvoja studenata te na podizanje svijesti o uključivosti i poštivanju različitosti tijekom i nakon obrazovanja. Predviđeno je i pružanje stručne i vršnjačke podrške tijekom procesa učenja i savladavanja gradiva koje je nužno za ostvarenje uspjeha na studiju putem kontinuirane organizacije i provođenja grupa za učenje za studente.

Cilj ovih aktivnosti je poučiti studente ključnim vještinama učenja potrebnim za uspješnije studiranje. Također, priprema ih se i za tržište rada kroz pružanje stručne i vršnjačke podrške s ciljem osiguravanja dobrobiti i uspješne prilagodbe studenata tijekom prijelaznog razdoblja iz svijeta obrazovanja na tržište rada, odnosno povećanja konkurentnosti i zapošljivosti. U tom smisli planirana je organizacija i provedba tribina namijenjenih informiranju o stanju i zahtjevima tržišta rada te zahtjevima i karakteristikama pojedinih radnih mjesta te organizacija i provedba radionica namijenjenih razvoju vještina pismenog i usmenog predstavljanja poslodavcima.

Dio aktivnosti projekta odnosi se na pružanje stručne i vršnjačke podrške u svrhu prevencije i unaprjeđenja mentalnog zdravlja kroz tjelesnu aktivnost studenata i studentica, kao i na osnaživanje provoditelja aktivnosti kroz pružanje stručne i vršnjačke podrške studentima i koordinatorima u svrhu razvoja vještina, uspješne provedbe svih planiranih aktivnosti i jačanja timskog duha. Pojedine aktivnosti vršnjačke podrške obavljat će studenti Medicinskog fakulteta, Fakulteta zdravstvenih studija, Učiteljskog i Filozofskoga fakulteta, odnosno studenti psihologije, pedagogije te nastavničkog modula, dok će pojedine aktivnosti obavljati studenti svih sastavnica.