Vlahušić je političku karijeru započeo 1997. godine kao vijećnik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a okušao se i kao zastupnik u Saboru i ministar zdravstva RH. Nakon isteka ministarskog mandata, vratio se u Dubrovnik gdje je od 2006. do 2009. godine bio ravnatelj dubrovačke opće bolnice Dubrovnik.
Na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika Dubrovnika kandidirao se 2009. i pobijedio dotadašnju gradonačelnicu Dubravku Šuicu čime je započela njegova gotovo osmogodišnja vladavina ovim gradom. Iako se kandidirao i na lokalnim izborila 2021. godine, ovaj put nije pobijedio kandidata Matu Frankovića.
Bivši gradonačelnik Vlahušić također predaje na preddiplomskom studiju sestrinstva na Sveučilištu u Dubrovniku. Na svojoj se službenoj Facebook stranici osvrnuo na probleme s kojima se susreću polaznice studija sestrinstva na Sveučilištu u Dubrovniku.
Kako kaže, na drugoj godini Sestrinstva na predmetu Javno zdravstvo, studenticama je dao zadatak da napišu seminarski rad na temu "Kako poboljšati nastavu Visoke zdravstvene škole?".
Problemi studentica sestrinstva
Dobio je izvanredne prijedloge mladih osoba koje razumiju ne samo studij nego i medicinsku stvarnost u Dubrovniku i Hrvatskoj.
"Najčešći komentari bili su: školarina je preskupa, imamo premalo praktične nastave, sve smo izvanredni studenti, a tretiraju nas kao redovne, plaćamo preskupi smještaj u Dubrovniku, jer iako plaćamo studij 30 tisuća kuna nemamo pravo na Studentski dom ako smo zaposlene, a Dom je poluprazan", nabraja.
Ove godine upola studenata
Kako dalje navodi, u dubrovačkoj bolnici, Domu zdravlja, privatnim ambulantama i drugim ustanovama nedostaje medicinskih sestara. Broj studentica i studenata se smanjuje tako da ih ove godine ima samo jedanaest – upola manje nego lani.
"Jučer smo zajedno pokušali tražiti rješenja iz neobične situacije u kome imamo probleme, a nemamo rješenja. Prihvaćamo nedostatak medicinskih sestara, poluprazni Studentski dom, polagano gašenje studija Sestrinstva, te nedostatak inovativnoga pristupa", nastavlja.
Na pitanje koliko bi srednjih medicinskih sestara iz Hrvatske došlo raditi i studirati u Dubrovnik ukoliko bi zdravstvene ustanove platile školarinu u cijelosti, dale radni odnos za vrijeme studija, te osigurali smještaj u nepopunjenome Studentskome domu, od studentica je dobio jednoglasan odgovor: umjesto 11 studentica imali biste najmanje 30 izvrsnih sestara iz županije, Hrvatske te susjedne BiH, koje imaju sve potrebne dokumente za rad i školovanje u Hrvatskoj.
"Trideset sestara zdravstvene ustanove koštaju 900 tisuća kuna koje se plaća dubrovačkome Sveučilištu, Studentski dom za koji smo iz proračuna grada dali 30 milijuna kuna ispunio bi svoju svrhu, a Grad Dubrovnik i županija imali bi dovoljno kvalitetnih sestara sa Visokom zdravstvenom školom", predlaže.
"Ako želiš rješenja uvažavaj mlade ljude, pričaj s njima kao sebi ravnima, prihvati i pokoju ludost, jer možda upravo najluđi prijedlog bude i najbolji..."
U završnom dijelu argumentacije, na pitanje studentica nije li 800 kuna mjesečno preskupo za bolnicu, kaže da im je pokazao trošak samo jedne specijalizacije u trajanju od šest godina.
"Specijalizantska brutto plaća iznosi godišnje 150 tisuća kuna ili za šest godina ravno devetsto tisuća kuna, koliko košta školovanje 30 viših medicinskih sestara. Na kraju polovica liječnika ne vrati se u matičnu bolnicu nego posao pronađe negdje drugo", piše.
Uvažavaj mlade ljude
"Zaključak smo postigli brzo i lako: ako želiš rješenja uvažavaj mlade ljude, pričaj sa njima kao sebi ravnima, prihvati i pokoju ludost, jer možda upravo najluđi prijedlog bude i najbolji“, zaključuje svoj osvrt na ovoj društvenoj mreži.