Šest žena koje su inspiracija za upis u STEM studije: Bez njih danas ne bi bilo interneta ni WiFi-ja
B.V.
21.03.2023
Hedy Lamarr
Foto: imdb/Screenshot
Tko su žene koje su promijenile svijet svojim otkrićima?
Nažalost je situacija još uvijek takva da su žene nedovoljno zastupljene u STEM područjima. Razlozi zašto djevojke iskazuju veći interes za društvene i humanističke znanosti, može se pripisati i postojanju određenih društvenih predrasuda u kontekstu zanimanja namijenjenim ženama.
No, promatranjem povijesti, možemo primijetiti kako su žene u znanstvenim područjima, iako u manjem broju od svojih muških kolega, ostvarile mnoga kvalitetna i značajna otkrića.
Tko su žene u STEM-u koje su promijenile svijet kroz znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku?
Evo našeg popisa nevjerojatnih žena u STEM-u koje su pomicale granice i koje mogu biti prava inspiracija da upišete fakultet iz tog područja.
1. Marie Curie
Možda najpoznatija znanstvenica svih vremena, bila je profesorica fizike na Sorboni još dok je bilo nepojmljivo da bi žene mogle predavati na sveučilištima. Bila je tada prva žena u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu i jedina osoba koja je osvojila Nobelovu nagradu u dva područja – za kemiju i fiziku. Otkrila je elemente polonij i radij te doprinijela boljem razumijevanju radioaktivnosti i radioaktivnih kemijskih elemenata.
2. Katherine Johnson, Dorothy Vaughan i Mary Jackson
Možda ste i gledale film „Skrivene junakinje“ koji prati priču tri matematičarke zaposlene u NASI, a koje su bile mozak jedne od najvećih operacija do tada. Njihov je zadatak bio da izračunaju putanju kojom će se astronaut lansirati u orbitu i kojom će se sigurno moći vratiti. Njihovi su izračuni bili ključni za uspjeh svemirskih misija s ljudskom posadom u ranim 60-ima, kao i za slijetanje na Mjesec 1969. godine.
3. Hedy Lamarr
Iako je ponajviše pamtimo kao glumicu iz starih filmova, Hedy je bila izumiteljica i briljantan znanstveni um. Tijekom Drugog svjetskog rata, Hedy je radila na stvaranju frekvencija koje je nemoguće predvidjeti ili omesti, stoga za Hedy kažemo da je majka današnje Wi-Fi mreže i GPS-a, odnosno svega onog bez čega ne bismo mogli zamisliti današnji suvremeni život. Američka ratna mornarica besramno je prisvojila njezin patent, za koji nije dobila ni dolara, ali je američka vojska nakon njezine smrti javno priznala njezin veliki doprinos tehnologiji.
Ako je Hedy majka WiFi-ja, onda je Radia svakako majka Interneta. Ova doktorica računalnih znanosti s MIT-a napisala je algoritam STP protokola koji je ubrzo prihvaćen kao najbolji i postao standardom. Njezine su inovacije doprinijele onome što danas poznajemo pod pojmom Internet, a trenutačno posjeduje više od 100 izdanih patenata i mnoge prestižne nagrade u području računalnih znanosti i da - ne voli kad joj tepaju da je „majka interneta“.
Povijest će je pamtiti kao ženu koja je prva stekla diplomu iz matematike na Cambridgeu, ali joj je ona ostala uskraćena jer se tada diploma dodjeljivala samo muškarcima. Ipak to je nije spriječilo da postane jedna od glavnih kriptoanalitičarki i numizmatičarki tijekom Drugog svjetskog rata. Radila je na dešifriranju neprijateljskih kodova, a njezina uloga u projektu Enigma osigurala joj je da dobije Orden Britanskog carstva, kojim se nagrađuju doprinosi u umjetnosti i znanosti. Njezina priča ovjekovječena je u filmu „The Imitation Game“ s Keirom Knightley koja je za ulogu Joan dobila Oscara.
6. Rosalind Franklin
Briljantni um koji stoji iza otkrića strukture DNK često se naziva i zaboravljenom i pokradenom heroinom i znanstvenicom. Zašto pokradenom? Zato što su joj fotografije koje ukazuju na spiralnu građu DNK molekule ukrali James Watson i Francis Crick koji su objavili znanstveni članak na temu toga i dobili za ovo otkriće Nobelovu nagradu. Rosalind je umrla mlada, sa samo 38 godina, a nakon toga je postala feministička ikona, zabilježena u povijesti kao genij čija su otkrića ukradena da bi dvojica muškaraca ostvarili slavu i uspjeh.
