Jesu li imali čarobnu kuglu? Sedam SF pisaca koji su proročanski predvidjeli budućnost
B.V.
27.03.2023
Igra šaha, čovjek vs robot
Foto: Willyam Bradberry/Shutterstock
Ne znamo jesu li dali inspiracije znanstvenicima, ali njihova predviđanja su se pokazala točnima
Mnogi od nas vole čitati suvremenu znanstvenu fantastiku i uroniti u prikaze i scenarije o tome kakva bi budućnost mogla biti.
No, postoje neki pisci koji su pred mnogo vremena u svojim romanima dali šokantno točna predviđanja budućnosti.
Ne znamo jesu li možda pisci nadahnuli znanstvenike ili su imali čarobnu kuglu kojom su mogli predviđati budućnost, no donosimo vam neke od pisaca i njihovih književnih djela u kojima je pred mnogo godina predviđena budućnost, odnosno naša sadašnjost – baš onakvom kakva danas jest.
Jules Verne
Francuski pisac možda je jedan od spisatelja SF-a s najvećim brojem točnih predviđanja. Jedna od njegovih najpoznatijih knjiga je „20 tisuća milja pod morem“, gdje je predvidio električne podmornice, gotovo cijelo jedno stoljeće prije nego što su izumljene. No, posebno proročanskom pokazala se knjiga „Pariz u 20. stoljeću“, gdje on u jednoj pripovijesti napisanoj tijekom 1860-ih spominje vozila na benzinski pogon, oružje za masovno uništenje i globalno zatopljenje. Priča govori o mladiću koji živi u gradu staklenih nebodera i sa svjetskom komunikacijskom mrežom, no usprkos svemu, on nikako ne može pronaći sreću.
Kad je Shelley napisala „Frankensteina“ 1818. godine, znanost i medicina su se intenzivno bavile pitanjem oživljavanja mrtvih tkiva i pokušaju vraćanja leševa u život. Vrlo je vjerojatno SF spisateljica bila nadahnua tim pitanjem pa je Shelley pisala o stvorenju koje je vraćeno u život zahvaljujući tuđim organima. Stoga možemo reći kako je Mary predvidjela ono što dandanas mnogim ljudima spašava živote, a to je transplatacija organa.
Ovaj je pisac 1887. godine napisao roman „Pogled unatrag“ gdje se susrećemo s mladim Amerikancem Julianom Westom. Riječ je o dečku koji zaspi 1887. godine, a budi se 113 godina kasnije. Opisujući život u 2000-toj godini, Edward Bellamy upotrijebio je termin „kreditna kartica“ koje je uistinu postalo jedno od omiljenih sredstava plaćanja.
U romanu „Vrli novi svijet“, koji je izašao 1932. i čija je radnja smještena u Londonu, početkom 26. stoljeća, Huxley predviđa utopijsko društvo u kojem su svi sretni i zdravi, zahvaljujući korištenju „some“, lijeka koja mijenja stanje uma i koja stvara osjećaj vedrine. Zapravo je Huxley predvidio korištenje antidepresiva desetljećima prije nego su ih ljudi počeli koristiti kao jedan od sredstava borbe protiv depresije.
Spisatelj sjajnih znanstveno-fantastičnih djela vrlo je vjerojatno predvidio uspon društvenih mreža. U jednom intervjuu davne 1987. godine rekao kako će se svaki dom transformirati u vlastiti TV studio. „Svi ćemo istovremeno biti glumci, redatelji i scenaristi u vlastitoj sapunici. Ljudi će početi sami sebe prikazivati i postati vlastiti TV program“, rekao je Ballard i možda najbolje predvidio našu eru TikToka i Instagrama.
Ray Bradbury
U svojem romanu "Pješak" iz 1951. godine pisac opisuje svijet u kojem nitko ne hoda i u kojem su pločnici propali. Dok noću luta gradom, zaustavlja ga robotski policijski automobil koji ga privede zbog toga što pješke luta uokolo. Bradbury je definitivno predvidio automobile koji se sami voze. Ok, možda još nisu dio naše svakodnevnice, ali ne sumnjamo da će uskoro postati.
Kad nam netko kaže njegovo ime, odmah ga povezujemo s Huckelberryjem Finnom. No, manje je poznato da se Twain okušao i u pisanju znanstvene fantastike. 1904. godine u časopisu „London Times“, Twain je objavio znanstveno-fantastičnu krim priču u kojoj je predivio Internet. Pisao je o tzv. „telektroskopu“ koji bi ljudima diljem svijeta omogućio korištenje predmeta nalik telefonu za promatranje lokacija diljem svijeta.
