

19.09.2014.
Ok, znamo da smo već nekoliko puta pisali o važnosti sna za tinejdžersku populaciju, ali ono je zbilja važno…važnije no što se misli.
Janet Croft proučava tinejdžere i utjecaj spavanja na njih u Centru za prevenciju i kontrolu bolesti u Atlanti. Po njenom mišljenju, sradnjoškolci “počinju s nastavom toliko rano da im većini mozak još uopće ne funkcionira kad dođu na prvi sat.” Kao posljedica toga, kaže Jane, previše učenika započne svoj dan kao “hodajući zombi”, a posljedice su mnogo ozbiljnije od neaktivnog sudjelovanja na nastavi. Neispavani tinejdžeri skloniji su debljanju, depresiji i nezgodana i nesrećama u prometu.
Mnogo tinejdžera ne spava dovoljno jer odlaze na nastavu koja u jutarnjoj smjeni počinje prije pola 9. Takav rani start narušava unutarnji tjelesni ritam koji se naziva cirkadijski ritam ili sat. Obzirom da zbog bioloških razloga rijetko koji tinejdžer može zaspati prije 11 sati uvečer (a i ritam svakodnevice često ga u tome sprečava), jasno je da se organizam ne uspije regenerirati, a osoba naspavati.
Zbog toga mnogo liječnikla, njih čak 60 tisuća, pokušava promijeniti pravilnike o početku jutarnje smjene, ali i objasniti široj javnosti, klincima kao i roditeljima, koliko je tinejdžerima sna zapravo potrebno.
Liječnica Judith Owens tvrdi da je tipičnom srednjoškolcu potrebno 8 i pol do 9 i pol sati sna svake noći. No, malo je onih koji to i dobivaju. National Sleep Foundation iz Washingtona provodi istraživanja vezana uz san i spavanje, a 2006. godine usredotočili su se isključivo na teenovce. Anketa je pokazala da gotovo svaki šesti osnovnoškolac od njih 10 – a 9 od njih 10 kad se radi o srednjoj školi – spava premalo.
Nisu ni roditelji dovoljno informirani. U istoj anketi, 7 od 10 roditelja izjavilo je da smatraju da im djeca dovoljno spavaju stoga je očito da malo znaju o znanosti spavanja tinejdžera. To se s vremenom ipak promijenilo pa danas gotovo polovina roditelja smatra da im klinci ne spavaju dovoljno.
Kyla Wahlstrom proučava spavanje na Sveučilištu u Minnesoti i kaže da su tinejdžeri koji ne spavaju dovoljno poput zombija – isključeni i kao da im je sve u magli. Ne sudjeluju u nastavi, ne dižu ruke, ne postavljajuu pitanja. Čak svaki četvrti učenik barem jednom tjedno zaspe na nastavi.
U adolescenciji se navike tijela što se spavanja tiče mijenjaju – tijelo u san ‘želi’ ući kasnije nego u mlađoj dobi. Adolescent treba jednako sna kao i dijete, ali tijelo ‘pokušava’ sve kasnije ući u fazu sna koja bi trebala trajati do kasnije ujutro. Kad ste dijete nije vam problem zaspati u 8 navečer, ali sa 17 ili 18 godina tijelo ‘želi’ leći tek iza pola 11 ili 11 navečer.
U Americi je tisuću škola od njih gotovo 25 tisuća već pomaknulo jutarnju smjenu koja sada počinje kasnije.
I vas smo već pitali što mislite o ovakvim istraživanjima i hoće li se zbilja jutarnja smjena pomaknuti i u našim školama, no čini se da svako malo iznikne neko novo istraživanje koje dodatno potvrdi činjenicu da tinejdežri ne spavaju dovoljno.
L.B./izvor: Student Science
foto: sxc.hu
Janet Croft proučava tinejdžere i utjecaj spavanja na njih u Centru za prevenciju i kontrolu bolesti u Atlanti. Po njenom mišljenju, sradnjoškolci “počinju s nastavom toliko rano da im većini mozak još uopće ne funkcionira kad dođu na prvi sat.” Kao posljedica toga, kaže Jane, previše učenika započne svoj dan kao “hodajući zombi”, a posljedice su mnogo ozbiljnije od neaktivnog sudjelovanja na nastavi. Neispavani tinejdžeri skloniji su debljanju, depresiji i nezgodana i nesrećama u prometu.
Mnogo tinejdžera ne spava dovoljno jer odlaze na nastavu koja u jutarnjoj smjeni počinje prije pola 9. Takav rani start narušava unutarnji tjelesni ritam koji se naziva cirkadijski ritam ili sat. Obzirom da zbog bioloških razloga rijetko koji tinejdžer može zaspati prije 11 sati uvečer (a i ritam svakodnevice često ga u tome sprečava), jasno je da se organizam ne uspije regenerirati, a osoba naspavati.
Zbog toga mnogo liječnikla, njih čak 60 tisuća, pokušava promijeniti pravilnike o početku jutarnje smjene, ali i objasniti široj javnosti, klincima kao i roditeljima, koliko je tinejdžerima sna zapravo potrebno.
Liječnica Judith Owens tvrdi da je tipičnom srednjoškolcu potrebno 8 i pol do 9 i pol sati sna svake noći. No, malo je onih koji to i dobivaju. National Sleep Foundation iz Washingtona provodi istraživanja vezana uz san i spavanje, a 2006. godine usredotočili su se isključivo na teenovce. Anketa je pokazala da gotovo svaki šesti osnovnoškolac od njih 10 – a 9 od njih 10 kad se radi o srednjoj školi – spava premalo.
Nisu ni roditelji dovoljno informirani. U istoj anketi, 7 od 10 roditelja izjavilo je da smatraju da im djeca dovoljno spavaju stoga je očito da malo znaju o znanosti spavanja tinejdžera. To se s vremenom ipak promijenilo pa danas gotovo polovina roditelja smatra da im klinci ne spavaju dovoljno.
Kyla Wahlstrom proučava spavanje na Sveučilištu u Minnesoti i kaže da su tinejdžeri koji ne spavaju dovoljno poput zombija – isključeni i kao da im je sve u magli. Ne sudjeluju u nastavi, ne dižu ruke, ne postavljajuu pitanja. Čak svaki četvrti učenik barem jednom tjedno zaspe na nastavi.
U adolescenciji se navike tijela što se spavanja tiče mijenjaju – tijelo u san ‘želi’ ući kasnije nego u mlađoj dobi. Adolescent treba jednako sna kao i dijete, ali tijelo ‘pokušava’ sve kasnije ući u fazu sna koja bi trebala trajati do kasnije ujutro. Kad ste dijete nije vam problem zaspati u 8 navečer, ali sa 17 ili 18 godina tijelo ‘želi’ leći tek iza pola 11 ili 11 navečer.
I vas smo već pitali što mislite o ovakvim istraživanjima i hoće li se zbilja jutarnja smjena pomaknuti i u našim školama, no čini se da svako malo iznikne neko novo istraživanje koje dodatno potvrdi činjenicu da tinejdežri ne spavaju dovoljno.
L.B./izvor: Student Science
foto: sxc.hu
33.736
članova EKIPE
Postani i ti dio EKIPE! REGISTRIRAJ SE!
Komentiraj i uključi se!
Za komentiranje moraš biti prijavljen na portal - prijavi se ili registriraj ako još nemaš korisnički račun